maandag 27 juni 2011

Flor’i luna

Den tempunan ayá – mi n’ sa presis ki aña – ta’tin un chif poderoso, un hòmber riku, ku tres yu, yu hòmber i ku masha hopi bestia i kunuku.
Dia e chif a bira grandi, su yunan a puntr’é: ‘Tata, bisa nos ken lo heredá bo propiedatnan. Bisa nos, pa despues nos no pleita ku otro!’ E tata ta’ta stima tur tres mes tantu, e no ta’ta preferá niun riba e otronan. El a pensa duru...
El a pensa duru... sin por tuma desishon.
P’esei el a konvoká tur mago di su pais i ora nan tabata sintá dilanti di su kas, el a bisa: ‘Tionan sabí, manera boso sa mi tin tres yu: Subu, Boba ku Bofa. Awor mi no sa pa ken mi ta bai laga tur mi propiedat ora mi tempu a yega pa bai sosegá. Ki mi tin ku hasi?’
Porfin un di nan a bisa: ‘Shon grandi, nos no sa nada; apsolutamente nada. Pero nos ruman mayó, shòròmbu, e sí sa. E no por kana mas. Ta riba un seru e ta biba. Si bo ke algu, mester akudí serka dje.’ E chif di: ‘Ta bon, mayan nos sali pa bai bishitá e mago mayó.’ Su manisé el a manda buska su animal pa subi kore. Subu mester a dun’é kuminda, miéntras Boba ku Bofa mester a karga kuminda i arma di nan tata.
Henter dia nan a kana dor di selba bírgen, sin topa niun hende, i anochi tata a para nan bai buska palu pa traha kandela. Ora e tres rumannan a rondia nan a haña un trampa ku un olefante aden.
Boba ku Bofa no a aktu, pero Subu tabatin duele kuné i el a basha asina tantu piedra ku tera den e buraku te ku e olefante por a subi sali. Awor ku esaki a haña su libertat bèk e olefante a bisa: ‘Bo a salba mi bida, pasobra mayan ku Dios ke e yagdónan lo a bini pa matami. Kualke dia bo ta haña bo den pèrtá , yama mi. Yama: “ Yuhuyuhu” i mi ta bin yudabu.
Mientrastantu Boba i Bofa a regresá na e kampamentu i nan a sende un kandela. Tata a puntra unda Subu a keda. ‘Ai, e ta hunga ku un olefante,’ nan a bisa.
Ora porfin Subu a yega, tata a puntr’é: ‘Subu, unda b’a bai? I ki b’a hasi ku ta awor numa bo a yega?’
‘Tata, m’a libra un olefante ku a kai den un trampa.’ E ora ei Boba i Bofa di: ‘Semper e tin ku mete ku asuntu di otro hende. Legumai e olefante, sua. Mayan e yagdónan ta yega mira ku abo a libra e olefante, ata nan ta rabia; nos lo kue awa.’ Ma tata a keda ketu.
Siguiente dia nan a sigui kana i anochi nan a yega na pia di un seru haltu. Tata a ordená lanta un kampamentu i buska palu pa kandela. E tres rumannan a bai, kada un den otro direkshon, pasobra nan tabatin mester di hopi taki pa e kandela keda kima henter anochi pa kore ku tur animal feros. Subu no a yega leu òf el a kontra un trampa ku un leopardo changá aden. E no a tribi di yega serka e trampa, ma e leopardo a bisa: ‘Subu, si bo librami, bo no ta bai arepentí, pasobra lo mi sera amistat ku bo i lo mi yudabu.’ Subu a libra e animal.
Atrobe Subu a yega komo esun último na e kampamentu i tata di: ‘Subu, kon bini ku bo rumannan tei ora largu i abo awor numa?’
‘Tata, mi a deskubrí un trampa ku un leopardo changá aden i mi a libr’é.’
E rumannan a zundra: ‘Kada biaha e ta libra bestia brabu!Anto kiko si e leopardo bin den mardugá pa kome nos? Nos tambe a mira un trampa ku leopardo pero djo librami pa nos libra nan, maske kuantu nan a roga p’e.’ ...
Pero tata di; ‘Laga Subu na pas, prepará nos kuminda i bai drumi na tempu. Mayan nos tin ku subi e seru. ’
Ora e rumannan a pega soño, Subu a kana pushipushi bai buska e dos leopardonan. Ora el a haña nan el a yuda nan sali tambe for di nan trampa. El a bai su kampamentu bèk pa e drumi.
Siguiente dia Subu tabata morto kansá, pasobra ta poko el a drumi poko; ma e no a keha i ora e seru a bira asina pará ku e kabainan no por a sigui, di bon boluntat el a tuma su tata riba su lomba p’e sigui subi e seru.
E seru no tabatin punta, sino ariba e tabata manera un wea ku un krater hundu meimei paden. Den e krater e mago tabata biba.
Ora e chif a yega ariba, nochi a kuminsá sera kaba, pues nan no por a buska e kaminda den bòm mas. P’esei tata atrobe a ordená pa lanta un kampamentu i traha kandela. Awor sí e kandela tabata difísil pasobra eiriba ei niun palu ni mata tabata krese. Boba ku Bofa a ranka yerba aki aya for di suela i nan a bai nan kampamentu bèk. Pero Subu a gatia baha den e krater te ora el a yega un bòskashi. Den e matanan un makaku a pega mal pegá i e no por a libra su mes.
Subu a yud’é i e makaku a bisa: ‘Subu, for di awe bo ta mi amigu i ora bo tin mester di mi, mi t’ei.’
Ora Subu a yega e kampamentu bèk ku hopi palu, e rumannan no a bisa nada, pero tata si a papia: ‘Até, haragannan, boso ta weta, tin palu, pero boso a bin ku poko yerba so.’ Boba i Bofa tabatin bèrgwensa i nan tabata kunsumí ku nan ruman.
Su manisé nan e buska e berea ku por a hiba nan abou. Nan a yega haña e bohio di e mago mayó. Tata a laga su yunan pariba di e bohio i e mes a drenta. E mago tabata sintá na kandela ta lele den wea. Chif a hasi un reverensia: ‘Pas i bida largu.’
‘Kai bo sinta, chif!’ e mago mayó a bisa sin hisa kara mira. ‘Mi sa kaba pakiko bo ta bini. Bo ke hasi mi pregunta tokante bo yunan. Mi por a bisa bo ken ta esun mas balente. Pero ta abo mes tin ku pone nan na prueba, sino bo n’ ta kere mi nò. P’esei mi ta sugerí pa bo manda nan buska flor di luna. Esun ku por haña trese esei pa bo, esun ei ta bo heredero, e otronan su sirbidó.’
Chif a bai kas bèk pa e manda su yunan buska flor’i luna. Ma nan no tabata sa kon ni unda haña flor’i luna, pues nan a puntra e magonan, ku a bisa: ‘Ahn, bo tin ku subi e seru di mas haltu ku tin. Riba e punta mas haltu un óyevar tin su nèshi i kada luna e óyevar ei ta bula bai luna. Anto einan flor’i luna ta krese den vèiver. Pero ta difísil pa yega serka dje, pasobra un anakonda grandi ta protehé e vèiver i e ta kaba ku tur ser ku ta tribi yega band’i dje.’
Asina e tres rumannan a sali bai. Nan a kana, kana, kana, pia a morde, morde, morde, te ku kasi nan no por a kana mas, e ora ei nan a yega na pia di e seru haltu.
Boba a bisa: ‘Boso sigui si bo ke! Ami no por mas, mi ta keda i ora m’a sosegá mi ta bai kas bèk. Un di boso heredá tur propiedat numa! Ami por biba sin tur esei ami no ke sofoká o sea!’
Miéntras ku Boba a kai drumi riba suela, Subu ku Bofa a kuminsá subi e seru i ora nan a kere di a yega tòp, nan a mira un sabana yen di mondi ku otro un seru haltu den dje. E seru akí tabata dje haltu ku su punta a disparsé den nubia. E sabana tabata yená ku bestia feros.
E ora ei Bofa tambe a pèrdè kurashi i el a bisa Subu: ‘Nò, aki no tin nada di heredá. Anto mi no ke muri tampoko. Ban, laga nos bai bèk. Tata por parti su propiedat bou di nos, òf e por keda kuné. Ami no ta sigui.’
‘Laga nos purba, por lo ménos!’ Subu a haña. Pero Bofa no tabata ke, pues Subu a sigui su so. El a krusa e sabana, yega na e seru, ku tabata stèilu manera un toren i lizu manera glas. Henter un dia largu Subu a purba subi e seru, ma ora el a subi dos, tres meter el a slep kai riba suela. Ya e ker a laga, pasobra skuridat a drenta, i e ker a warda siguiente dia habri, pero di ripiente e makuku ku el a libra a bini. ‘Subu, nos ta amigu. Mi ta yudabu, pasó si bo ke bai luna, ta awe bo tin ku yega punta dje seru. Awe nochi ta luna yen, ku óyevar ta bula bai luna. Si bo no bai awe, bo tin ku warda otro luna. Ban, ‘nami bo man, pa mi rankabu bai ariba!’
Asina nan a bai i vupvup nan e yega e tòp, mas haltu ku nubia.
Ei Subu a mira e nèshi dje óyevar.
E makaku di: ‘Ruman, bo por hasimi un fabor?’
E óyevar di: ‘Ki mi por hasi pa bo, mati?’
‘Wèl bo sa, esaki ta mi amigu, Subu, ku a salba mi bida. E ke bai luna. E por bai ku bo?’
‘’Kiko e ke hasi riba luna?’
‘E ke saka un flor’i luna for di e vèiver.’
‘E e! Esei ta peligroso. Ora e bai anochi, e no ta haña e flor; ora e bai den dia, e anakonda ta kom’é. Pero si e ta insistí e por bai ku mi. Kon e ta yega bèk ta su asuntu, pasobra ami ta bini bèk awe nochi mes.’
E ora ei e óyevar a tuma Subu riba su lomba i el a bula bai luna. Einan el a pone Subu abou , pero na un bon distansia di e vèiver: ‘Warda pa dia habri. Hopi suerte!’ I e óyevar a bula bai.
Subu a warda dia habri p’e kue kaminda pa e vèiver.
Ora el a yega serka, e anakonda a hol’é i el a gatia p’e, pa kom’é. Balentemente Subu a bai p’e ku su klòp, pero esei tabata ko’i hari pa e anakonda ku tabata asina grandi ku fásilmente e por a guli henter un batayon. Ku Subu den pèrtá, di ripiente e tres leopardonan ku Subu a libra, a aparesé bula riba e anakonda enorme. Un kombate teribel, e leopardonan no por a vense e anakonda anto e forsa di e anakonda no tabata sufisiente pa choka e leopardonan, pasobra ora el a drei kue unu e otro dos a mord’é di tal manera ku e mester laga lòs. Asina nan a bringa te kansa, morto kansá.
Un leopardo a gatia serka Subu: ‘Bai na e vèiver pa buska e flor. Mientrastantu nos ta sigui bringa ku e anakonda. Pero hasi lihé sí pasó nos no por wanta muchu mas.’
Subu a bula lanta kue kareda pa e oria dje vèiver. E no a ranka niun flor, sino el a koba saka mata ku rais, lora e flor den un blachi grandi i kana bèk. Anto e leopardonan a laga e anakonda lòs kaba kore limpi bai huntu ku Subu, ku e anakonda no por a sigui nan mas, ya ku e no por kita muchu leu for dje vèiver.
Ata Subu riba luna, sin nada di kome, ni nada di bebe, pensando ‘Si mi tin ku warda otro luna yen p’e óyevar yega, dia bieu mi a muri di hamber i set.’
Kon a para ku e leopardonan turesten? Wèl, nan a bula abou bai mundu buska e olefante, esun ku Subu a libra for di e buraku. Ora nan a hañ’é: ‘Tio, nos amigu ku tambe ta bo amigu, ta riba luna i e no por baha bini tera mas.’
‘Pero,’ olefante a bisa chistosamente , ‘si e no por bah’é, ta dikon el a subié?’
‘Tio n’ sa antó: e ker a buska un flor di luna.’
‘Hm,’ olefante a hasi, ‘mihó e flor di luna a buska Subu. Wèl, un dia e ta bai hasi esei. Pero legumai, boso no ta komprondé esaki nò. – No prekupá, mi ta yuda nos amigu Subu!’
Anto el a bai e seru haltu bou dje luna. El a hala rosea krese hincha bira grandi meskos ku e seru, kaba saka su slùrf, su slùrf ku tabata diki manera e tronkon mas fuerte ku tin. El a rèk e, el a strèch e te ora el a bira flaku manera guepi sin mondongo. Ma asina su slùrf a bira mas i mas largu te yega na luna. Olefante di: ‘Ban mira, Subu, slep baha abou pa medio di mi slùrf! Lihé, lihé, pasó mi no por keda para asina sí nò!’
Anto Subu a tuma e blachi ku e flor’i luna entre su djente i usando e slùrf dje olefante el a slep abou baha na tera.
Tres dia despues Subu a yega serka su tata, ku opviamente dia pa dia tabata bira mas kerekeché: ‘Tata, atakí e flor.’
‘B’a kumpli, mi yu. Plant’é den kurá. Mi ta bai buska un hende muhé pa bo, pa bo kasa kaba bira mi susesor.’ E chif a yama tur mucha muhé di su tribu huntu pa Subu mira nan: ‘Skohe bo esposa.’
Pero niun no a agradá Subu, òf por ta tur a agrad’é i e no ker a ofendé niun , ami n’ sa. Di tur manera tur e mucha muhénan mester bai kas bèk, pasobra Subu no por a tuma desishon. Ku su tata e di: ‘Tata, pa fabor di Dios, ‘nami poko tempu mas, mi t’ei haña un kasá.’
Su tata ta’ta komplasé.
(eind Indianenmeisjesdans)
Pero den kurá e flor di luna tabata plantá i el a bona bunita.
Den e promé nochi di luna yen, Subu a tende un bos kanta:

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.

Subu a lanta para i el a bai pa e kanto, yega den kurá mira e flor floria i ku den e flor tabatin un mucha muhé ta kanta. E no a tribi di move anto el a keda wak e flor te ora esaki a sera atrobe, ora dia a habri, i e mucha muhé a disparsé.
Ora por fin su tata a spierta, Subu a bai serka dje i a kont’é loke el a tende i mira den anochi. Serenamente su tata a skuch’é i el a bisa: ‘Subu, nos tin ku tene kuidou. Si awor nos hasi algu robes, nos lo arepentí despues. Kisas e mucha ta muri si nos piki e flor. Mihó bo bai e mago mayó kaminda nos a bai e dia ei anto pidi su konseho.’
Pues Subu a bai atrobe serka e mago mayó.
E mago ketu bai tabata sintá serka su kandela ta lele anto e di, sin wak ariba: ‘Pas ku bo, yònkuman! Bo a yuda mi yunan i nan a pagabu bèk, pasobra olefante, makaku i leopardo ta mi yunan. – Bon, bo ke haña sa kiko bo tin ku hasi pa e mucha muhé den e flor’i luna bira bo kasá. Lo mi bisabu: ora luna ta yen atrobe anto e mucha kanta:

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.


E ora ei bo mes tin ku kanta:

Mi ke piki bo ku muchu gustu
Bo ta bunita
Manera strea di mainta
mi tin mied’i hasi bo doló
Bisami lihé: ki mi tin ku hasi?
tin ku hasi?


Kaba bo warda i hasi loke e mucha ta bisa.’
Ora Subu a bai kas bèk pa bisa su tata kiko e mago a sugerí, hendenan a bin top’é ku e mal notisia ku su tata a bai sosegá...
Ora luna tabata yen atrobe, Subu no a bai drumi, el a keda warda den kurá. Meianochi e flor’i luna a habri anto e mucha muhé a aparesé:...

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.


Kaba Subu a kanta:

Mi ke piki bo ku muchu gustu
Bo ta bunita
Manera strea di mainta
mi tin mied’i hasi bo doló
Bisami lihé: ki mi tin ku hasi?
tin ku hasi?

Anto e mucha muhé a kanta:

Pikimi aworakí mi kurason
Hibami na e fòntein
Butami drif den dje
Pa semper mi ta di bo.
Pa semper mi ta di bo.

Subu a bai serka dje, piki e flor i hiba e mucha na e fòntein pa e drif ku e flor.
Kaba Subu a pega soño.
I su manisé ora el a spièrta, un mucha muhé masha bunita tabata sinta band’i dje. E mucha muhé di e flor di luna. Mesun dia nan a kasa.

Rumannan, asina
mi kuenta a kaba
I si e no tabata na bo agrado
Atabo ta duna nos tur un trit,
wit wit wit


Saká for di: Zuid-Amerikaanse sprookjes, uitgeverij Elmar, isbn 9061209560, (Sprookjes uit de wereldliteratuur), Brazilië, De maanbloem, pp 95-104

Geen opmerkingen:

Een reactie posten