maandag 27 juni 2011

Flor’i luna

Den tempunan ayá – mi n’ sa presis ki aña – ta’tin un chif poderoso, un hòmber riku, ku tres yu, yu hòmber i ku masha hopi bestia i kunuku.
Dia e chif a bira grandi, su yunan a puntr’é: ‘Tata, bisa nos ken lo heredá bo propiedatnan. Bisa nos, pa despues nos no pleita ku otro!’ E tata ta’ta stima tur tres mes tantu, e no ta’ta preferá niun riba e otronan. El a pensa duru...
El a pensa duru... sin por tuma desishon.
P’esei el a konvoká tur mago di su pais i ora nan tabata sintá dilanti di su kas, el a bisa: ‘Tionan sabí, manera boso sa mi tin tres yu: Subu, Boba ku Bofa. Awor mi no sa pa ken mi ta bai laga tur mi propiedat ora mi tempu a yega pa bai sosegá. Ki mi tin ku hasi?’
Porfin un di nan a bisa: ‘Shon grandi, nos no sa nada; apsolutamente nada. Pero nos ruman mayó, shòròmbu, e sí sa. E no por kana mas. Ta riba un seru e ta biba. Si bo ke algu, mester akudí serka dje.’ E chif di: ‘Ta bon, mayan nos sali pa bai bishitá e mago mayó.’ Su manisé el a manda buska su animal pa subi kore. Subu mester a dun’é kuminda, miéntras Boba ku Bofa mester a karga kuminda i arma di nan tata.
Henter dia nan a kana dor di selba bírgen, sin topa niun hende, i anochi tata a para nan bai buska palu pa traha kandela. Ora e tres rumannan a rondia nan a haña un trampa ku un olefante aden.
Boba ku Bofa no a aktu, pero Subu tabatin duele kuné i el a basha asina tantu piedra ku tera den e buraku te ku e olefante por a subi sali. Awor ku esaki a haña su libertat bèk e olefante a bisa: ‘Bo a salba mi bida, pasobra mayan ku Dios ke e yagdónan lo a bini pa matami. Kualke dia bo ta haña bo den pèrtá , yama mi. Yama: “ Yuhuyuhu” i mi ta bin yudabu.
Mientrastantu Boba i Bofa a regresá na e kampamentu i nan a sende un kandela. Tata a puntra unda Subu a keda. ‘Ai, e ta hunga ku un olefante,’ nan a bisa.
Ora porfin Subu a yega, tata a puntr’é: ‘Subu, unda b’a bai? I ki b’a hasi ku ta awor numa bo a yega?’
‘Tata, m’a libra un olefante ku a kai den un trampa.’ E ora ei Boba i Bofa di: ‘Semper e tin ku mete ku asuntu di otro hende. Legumai e olefante, sua. Mayan e yagdónan ta yega mira ku abo a libra e olefante, ata nan ta rabia; nos lo kue awa.’ Ma tata a keda ketu.
Siguiente dia nan a sigui kana i anochi nan a yega na pia di un seru haltu. Tata a ordená lanta un kampamentu i buska palu pa kandela. E tres rumannan a bai, kada un den otro direkshon, pasobra nan tabatin mester di hopi taki pa e kandela keda kima henter anochi pa kore ku tur animal feros. Subu no a yega leu òf el a kontra un trampa ku un leopardo changá aden. E no a tribi di yega serka e trampa, ma e leopardo a bisa: ‘Subu, si bo librami, bo no ta bai arepentí, pasobra lo mi sera amistat ku bo i lo mi yudabu.’ Subu a libra e animal.
Atrobe Subu a yega komo esun último na e kampamentu i tata di: ‘Subu, kon bini ku bo rumannan tei ora largu i abo awor numa?’
‘Tata, mi a deskubrí un trampa ku un leopardo changá aden i mi a libr’é.’
E rumannan a zundra: ‘Kada biaha e ta libra bestia brabu!Anto kiko si e leopardo bin den mardugá pa kome nos? Nos tambe a mira un trampa ku leopardo pero djo librami pa nos libra nan, maske kuantu nan a roga p’e.’ ...
Pero tata di; ‘Laga Subu na pas, prepará nos kuminda i bai drumi na tempu. Mayan nos tin ku subi e seru. ’
Ora e rumannan a pega soño, Subu a kana pushipushi bai buska e dos leopardonan. Ora el a haña nan el a yuda nan sali tambe for di nan trampa. El a bai su kampamentu bèk pa e drumi.
Siguiente dia Subu tabata morto kansá, pasobra ta poko el a drumi poko; ma e no a keha i ora e seru a bira asina pará ku e kabainan no por a sigui, di bon boluntat el a tuma su tata riba su lomba p’e sigui subi e seru.
E seru no tabatin punta, sino ariba e tabata manera un wea ku un krater hundu meimei paden. Den e krater e mago tabata biba.
Ora e chif a yega ariba, nochi a kuminsá sera kaba, pues nan no por a buska e kaminda den bòm mas. P’esei tata atrobe a ordená pa lanta un kampamentu i traha kandela. Awor sí e kandela tabata difísil pasobra eiriba ei niun palu ni mata tabata krese. Boba ku Bofa a ranka yerba aki aya for di suela i nan a bai nan kampamentu bèk. Pero Subu a gatia baha den e krater te ora el a yega un bòskashi. Den e matanan un makaku a pega mal pegá i e no por a libra su mes.
Subu a yud’é i e makaku a bisa: ‘Subu, for di awe bo ta mi amigu i ora bo tin mester di mi, mi t’ei.’
Ora Subu a yega e kampamentu bèk ku hopi palu, e rumannan no a bisa nada, pero tata si a papia: ‘Até, haragannan, boso ta weta, tin palu, pero boso a bin ku poko yerba so.’ Boba i Bofa tabatin bèrgwensa i nan tabata kunsumí ku nan ruman.
Su manisé nan e buska e berea ku por a hiba nan abou. Nan a yega haña e bohio di e mago mayó. Tata a laga su yunan pariba di e bohio i e mes a drenta. E mago tabata sintá na kandela ta lele den wea. Chif a hasi un reverensia: ‘Pas i bida largu.’
‘Kai bo sinta, chif!’ e mago mayó a bisa sin hisa kara mira. ‘Mi sa kaba pakiko bo ta bini. Bo ke hasi mi pregunta tokante bo yunan. Mi por a bisa bo ken ta esun mas balente. Pero ta abo mes tin ku pone nan na prueba, sino bo n’ ta kere mi nò. P’esei mi ta sugerí pa bo manda nan buska flor di luna. Esun ku por haña trese esei pa bo, esun ei ta bo heredero, e otronan su sirbidó.’
Chif a bai kas bèk pa e manda su yunan buska flor’i luna. Ma nan no tabata sa kon ni unda haña flor’i luna, pues nan a puntra e magonan, ku a bisa: ‘Ahn, bo tin ku subi e seru di mas haltu ku tin. Riba e punta mas haltu un óyevar tin su nèshi i kada luna e óyevar ei ta bula bai luna. Anto einan flor’i luna ta krese den vèiver. Pero ta difísil pa yega serka dje, pasobra un anakonda grandi ta protehé e vèiver i e ta kaba ku tur ser ku ta tribi yega band’i dje.’
Asina e tres rumannan a sali bai. Nan a kana, kana, kana, pia a morde, morde, morde, te ku kasi nan no por a kana mas, e ora ei nan a yega na pia di e seru haltu.
Boba a bisa: ‘Boso sigui si bo ke! Ami no por mas, mi ta keda i ora m’a sosegá mi ta bai kas bèk. Un di boso heredá tur propiedat numa! Ami por biba sin tur esei ami no ke sofoká o sea!’
Miéntras ku Boba a kai drumi riba suela, Subu ku Bofa a kuminsá subi e seru i ora nan a kere di a yega tòp, nan a mira un sabana yen di mondi ku otro un seru haltu den dje. E seru akí tabata dje haltu ku su punta a disparsé den nubia. E sabana tabata yená ku bestia feros.
E ora ei Bofa tambe a pèrdè kurashi i el a bisa Subu: ‘Nò, aki no tin nada di heredá. Anto mi no ke muri tampoko. Ban, laga nos bai bèk. Tata por parti su propiedat bou di nos, òf e por keda kuné. Ami no ta sigui.’
‘Laga nos purba, por lo ménos!’ Subu a haña. Pero Bofa no tabata ke, pues Subu a sigui su so. El a krusa e sabana, yega na e seru, ku tabata stèilu manera un toren i lizu manera glas. Henter un dia largu Subu a purba subi e seru, ma ora el a subi dos, tres meter el a slep kai riba suela. Ya e ker a laga, pasobra skuridat a drenta, i e ker a warda siguiente dia habri, pero di ripiente e makuku ku el a libra a bini. ‘Subu, nos ta amigu. Mi ta yudabu, pasó si bo ke bai luna, ta awe bo tin ku yega punta dje seru. Awe nochi ta luna yen, ku óyevar ta bula bai luna. Si bo no bai awe, bo tin ku warda otro luna. Ban, ‘nami bo man, pa mi rankabu bai ariba!’
Asina nan a bai i vupvup nan e yega e tòp, mas haltu ku nubia.
Ei Subu a mira e nèshi dje óyevar.
E makaku di: ‘Ruman, bo por hasimi un fabor?’
E óyevar di: ‘Ki mi por hasi pa bo, mati?’
‘Wèl bo sa, esaki ta mi amigu, Subu, ku a salba mi bida. E ke bai luna. E por bai ku bo?’
‘’Kiko e ke hasi riba luna?’
‘E ke saka un flor’i luna for di e vèiver.’
‘E e! Esei ta peligroso. Ora e bai anochi, e no ta haña e flor; ora e bai den dia, e anakonda ta kom’é. Pero si e ta insistí e por bai ku mi. Kon e ta yega bèk ta su asuntu, pasobra ami ta bini bèk awe nochi mes.’
E ora ei e óyevar a tuma Subu riba su lomba i el a bula bai luna. Einan el a pone Subu abou , pero na un bon distansia di e vèiver: ‘Warda pa dia habri. Hopi suerte!’ I e óyevar a bula bai.
Subu a warda dia habri p’e kue kaminda pa e vèiver.
Ora el a yega serka, e anakonda a hol’é i el a gatia p’e, pa kom’é. Balentemente Subu a bai p’e ku su klòp, pero esei tabata ko’i hari pa e anakonda ku tabata asina grandi ku fásilmente e por a guli henter un batayon. Ku Subu den pèrtá, di ripiente e tres leopardonan ku Subu a libra, a aparesé bula riba e anakonda enorme. Un kombate teribel, e leopardonan no por a vense e anakonda anto e forsa di e anakonda no tabata sufisiente pa choka e leopardonan, pasobra ora el a drei kue unu e otro dos a mord’é di tal manera ku e mester laga lòs. Asina nan a bringa te kansa, morto kansá.
Un leopardo a gatia serka Subu: ‘Bai na e vèiver pa buska e flor. Mientrastantu nos ta sigui bringa ku e anakonda. Pero hasi lihé sí pasó nos no por wanta muchu mas.’
Subu a bula lanta kue kareda pa e oria dje vèiver. E no a ranka niun flor, sino el a koba saka mata ku rais, lora e flor den un blachi grandi i kana bèk. Anto e leopardonan a laga e anakonda lòs kaba kore limpi bai huntu ku Subu, ku e anakonda no por a sigui nan mas, ya ku e no por kita muchu leu for dje vèiver.
Ata Subu riba luna, sin nada di kome, ni nada di bebe, pensando ‘Si mi tin ku warda otro luna yen p’e óyevar yega, dia bieu mi a muri di hamber i set.’
Kon a para ku e leopardonan turesten? Wèl, nan a bula abou bai mundu buska e olefante, esun ku Subu a libra for di e buraku. Ora nan a hañ’é: ‘Tio, nos amigu ku tambe ta bo amigu, ta riba luna i e no por baha bini tera mas.’
‘Pero,’ olefante a bisa chistosamente , ‘si e no por bah’é, ta dikon el a subié?’
‘Tio n’ sa antó: e ker a buska un flor di luna.’
‘Hm,’ olefante a hasi, ‘mihó e flor di luna a buska Subu. Wèl, un dia e ta bai hasi esei. Pero legumai, boso no ta komprondé esaki nò. – No prekupá, mi ta yuda nos amigu Subu!’
Anto el a bai e seru haltu bou dje luna. El a hala rosea krese hincha bira grandi meskos ku e seru, kaba saka su slùrf, su slùrf ku tabata diki manera e tronkon mas fuerte ku tin. El a rèk e, el a strèch e te ora el a bira flaku manera guepi sin mondongo. Ma asina su slùrf a bira mas i mas largu te yega na luna. Olefante di: ‘Ban mira, Subu, slep baha abou pa medio di mi slùrf! Lihé, lihé, pasó mi no por keda para asina sí nò!’
Anto Subu a tuma e blachi ku e flor’i luna entre su djente i usando e slùrf dje olefante el a slep abou baha na tera.
Tres dia despues Subu a yega serka su tata, ku opviamente dia pa dia tabata bira mas kerekeché: ‘Tata, atakí e flor.’
‘B’a kumpli, mi yu. Plant’é den kurá. Mi ta bai buska un hende muhé pa bo, pa bo kasa kaba bira mi susesor.’ E chif a yama tur mucha muhé di su tribu huntu pa Subu mira nan: ‘Skohe bo esposa.’
Pero niun no a agradá Subu, òf por ta tur a agrad’é i e no ker a ofendé niun , ami n’ sa. Di tur manera tur e mucha muhénan mester bai kas bèk, pasobra Subu no por a tuma desishon. Ku su tata e di: ‘Tata, pa fabor di Dios, ‘nami poko tempu mas, mi t’ei haña un kasá.’
Su tata ta’ta komplasé.
(eind Indianenmeisjesdans)
Pero den kurá e flor di luna tabata plantá i el a bona bunita.
Den e promé nochi di luna yen, Subu a tende un bos kanta:

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.

Subu a lanta para i el a bai pa e kanto, yega den kurá mira e flor floria i ku den e flor tabatin un mucha muhé ta kanta. E no a tribi di move anto el a keda wak e flor te ora esaki a sera atrobe, ora dia a habri, i e mucha muhé a disparsé.
Ora por fin su tata a spierta, Subu a bai serka dje i a kont’é loke el a tende i mira den anochi. Serenamente su tata a skuch’é i el a bisa: ‘Subu, nos tin ku tene kuidou. Si awor nos hasi algu robes, nos lo arepentí despues. Kisas e mucha ta muri si nos piki e flor. Mihó bo bai e mago mayó kaminda nos a bai e dia ei anto pidi su konseho.’
Pues Subu a bai atrobe serka e mago mayó.
E mago ketu bai tabata sintá serka su kandela ta lele anto e di, sin wak ariba: ‘Pas ku bo, yònkuman! Bo a yuda mi yunan i nan a pagabu bèk, pasobra olefante, makaku i leopardo ta mi yunan. – Bon, bo ke haña sa kiko bo tin ku hasi pa e mucha muhé den e flor’i luna bira bo kasá. Lo mi bisabu: ora luna ta yen atrobe anto e mucha kanta:

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.


E ora ei bo mes tin ku kanta:

Mi ke piki bo ku muchu gustu
Bo ta bunita
Manera strea di mainta
mi tin mied’i hasi bo doló
Bisami lihé: ki mi tin ku hasi?
tin ku hasi?


Kaba bo warda i hasi loke e mucha ta bisa.’
Ora Subu a bai kas bèk pa bisa su tata kiko e mago a sugerí, hendenan a bin top’é ku e mal notisia ku su tata a bai sosegá...
Ora luna tabata yen atrobe, Subu no a bai drumi, el a keda warda den kurá. Meianochi e flor’i luna a habri anto e mucha muhé a aparesé:...

Mi yama flor’i luna,
Bo sa ta ken mi ta,
Ora mi saka flor
Piki mi ku luna yen
Pa mi hasibu kontentu i felis
Kontentu i felis.


Kaba Subu a kanta:

Mi ke piki bo ku muchu gustu
Bo ta bunita
Manera strea di mainta
mi tin mied’i hasi bo doló
Bisami lihé: ki mi tin ku hasi?
tin ku hasi?

Anto e mucha muhé a kanta:

Pikimi aworakí mi kurason
Hibami na e fòntein
Butami drif den dje
Pa semper mi ta di bo.
Pa semper mi ta di bo.

Subu a bai serka dje, piki e flor i hiba e mucha na e fòntein pa e drif ku e flor.
Kaba Subu a pega soño.
I su manisé ora el a spièrta, un mucha muhé masha bunita tabata sinta band’i dje. E mucha muhé di e flor di luna. Mesun dia nan a kasa.

Rumannan, asina
mi kuenta a kaba
I si e no tabata na bo agrado
Atabo ta duna nos tur un trit,
wit wit wit


Saká for di: Zuid-Amerikaanse sprookjes, uitgeverij Elmar, isbn 9061209560, (Sprookjes uit de wereldliteratuur), Brazilië, De maanbloem, pp 95-104

vrijdag 9 april 2010

Popol Vuh

Omdat de Popol Vuh niet in een Papiamentu vertaling gepubliceerd is, volgt hier een vertaling van de eerste twee hoofdstukken. Met dank aan Maria Muller voor haar medewerking hieraan.

door Jeroen Heuvel

Kapítulo 1
Esaki ta e relato kon tur kos tabata insigur, kalmu, den silensio, sin moveshon, trankilo i kon ekstenshon di shelu tabata bashí.
Esaki ta e promé kuenta. No tabatin hende, ni animal, ni para, ni piská, ni kangreu, ni palu, ni piedra, ni kueba, ni baranka, ni yerba, ni mondi; ta shelu so tabat’ei.
Kara di tera no a aparesé ainda. Tabatin laman ganchu kalmu so i ekstenshon estrecho di shelu.
Nada no a uni, nada no por a hasi zonidu nada no tabata pará riba su pia; ta awa kalmu so tabat’ei, laman pasífiko, solitario i trankilo. Nada no tabatin eksistensia ainda.
Ta inmobilidat so tabatin i silensio den skuridat, den anochi. E Kreadó so i e Formadó, Tepeu i Gukumats, e progenitornan tabata den awa, rondoná di klaridat, skondí bou di pluma bèrdè i blou. Gukumats ke men kolebra plumá. Di naturalesa nan tabata mashá sabí i gran pensadó. Ta asina shelu tabata eksistí i Kurason di Shelu tambe; esaki ta nòmber di Dios. Asina nan a konta.
E ora ei palabra a yega. Tepeu i Gucumats a reuní den skuridat, den anochi i Tepeu i Gukumats a papia ku otro. Nan a diskutí te nan a yega na un akuerdo di palabra i pensamentu. A bira kla pa nan ku huntu ku lus hende tambe lo mester aparesé.
E ora ei nan a plania kreashon i kresementu di palu i mata i nasementu di bida i kreashon di hende. Asina nan a palabrá den skuridat i den mardugá grandi serka Kurason di Shelu ku tabata yama Hurakan.
Esun di promé tabata yama Kakulá Hurakan. E di dos ta Chipi-Kakulá. E di tres ta Rasha-Kakulá. I e tresnan akí ta forma Kurason di Shelu.
Tepeu i Gukumats a topa i nan a deliberá tokante bida i lus, kiko lo mester hasi pa tin lus i ourora, ken lo produsí alimento i mantenshon.
“Sea hasí! Laga e bashí ta yená! Laga awa hala atras i krea espasio, laga tera aparesé i bira firme. Sea hasí.” Asina nan a bisa. Lus, eksistí. Ourora, eksistí den shelu i na tera! Lo no tin gloria ni grandesa den nos kreashon i formashon te ora a krea e ser humano , te ora a forma hende. Asina nan a konta.
Asina nan a krea tera. “Tera!” nan a bisa i al instante e tabata trahá. Manera neblina, manera nubia kreashon tabata ora montaña a aparesé for di awa kuminsá krese mesora.
Solamente pa medio di un milager, pa magia, a forma e serunan i vayenan i mesora siprès i pino a brota for di superfisie di e tera.
Gukumats a yena ku alegria i el a bisa: “Boso binimentu tabata fruktífero, Kurason di Shelu; abo, Hurakan i abo Chipi-Kakulá, Rasha-Kakulá!”
“Nos lo terminá nos trabou, nos kreashon,” nan a kontestá.
Nan a dividí e koriente di awa, e riunan a kuri libremente meimei di seru, i ora e serunan a aparesé nan a separá e awanan.
Asina Kurason di Shelu i Kurason di Tera a krea, forma tera. Nan a fekund’é pa e promé biaha, ora shelu tabata den insiguridat i ora tera tabata sumergí bou di awa.
Asina nan a perfekshoná e trabou, despues ku nan a pens’é i a meditá riba dje.

Kapítulo II
E ora ei nan a krea animal chikitu feros, protektornan di mondi, spiritunan di seru, biná, para, leon, tiger, santanero, kolebra, kaskabel i protektornan di mata.
I e progenitornan a bisa: “Lo tin silensio i inmobilitat so bou di palu i mata? Lo ta bon si despues lo tin hende pa kuida nan.”
Asina nan di. A krea biná i para lihé. Mesora nan a duna nan kas. “Abo biná, lo drumi kant’i riu i den kueba. Aki lo bo ta serka mata, serka yerba; den mondi bo lo multipliká, lo bo kana riba kuater pata. I manera nan a bisa, a sosodé.
Despues nan a duna tur para, grandi i chikí un kas. “Boso paranan, lo biba den palu i mata, einan lo boso traha nèshi i haña yu, den brasa i rama.”
I ora kreashon di tur kuadrúpedo i para tabata kla, Kreadó i Formadó i Progenitornan a konta nan: “Boso tur papia, grita, bisa, yora, sklama sigun boso espesie, sigun boso variedat.”
“Despues bisa nos nòmber, alabá nos, bo mama, bo tata. Pues, invoká Hurakan, Chipi-Kakulá, Rasha-Kakulá, Kurason di Shelu, Kurason di Tera, Kreadó, Formadó, Progenitornan; papia, invoká nos, adorá nos!” nan a bisa.
Pero nan no por a laga nan papia manera hende. Ta chipchip, kakel i ladra so nan a ladra, kakel i chipchip; e forma di nan lenga no a manifestá, kada un a grita na un otro manera.
Ora Kreadó i Formadó a ripará ku animal ni para no por a papia, nan a bisa otro: “Pa nan ta imposibel pa bisa nos nòmber. Esaki no ta bon.”
E ora ei nan a bisa nan: “Boso lo kambia pasobra bosnan no a logra di papia. Nos a kambia di idea: bosnan kuminda, kas i nèshi ta keda pa bosnan, kueba i mondi, pasobra bosnan no a logra di adorá ni invoká nos. Esnan ku adorá nos lo tei, nos lo hasi otro ser ku lo obedesé. Bosnan tin ku aseptá boso destino: nan lo sker bosnan karni. Asina mes. Esei lo ta boso suerte.” Asina nan a bisa e animalnan grandi i chikitu ku tin riba kara di tera ora nan a hasi konosí nan boluntat.
Nan ker a duna nan un chèns mas, nan ker a purba di nobo pa tur animal adorá nan.
Pero e animalnan no por a komprondé lenga di otro, nan no por a logra nada ni hasi nada. Pa e motibu akí a sakrifiká nan karni i a kondená animal di riba kara di tera pa e wòrdu mata i komé. P’esei Kreadó, Formadó i Progenitornan mester a hasi otro intento pa krea i forma hende.
“Laga nos purba di nobo!” Ourora i habrimentu di dia a seka di aserká kaba. “Laga nos traha esun ku lo sostené i alimentá nos! Kiko nos mester hasi pa nan invoká nos, pa na tera nan ta kòrda riba nos? Ya nos a purba ku nos promé kreashon, nos promé kriaturanan, pero nos no por a logra di laga nan alabá i venerá nos. Laga nos purba pa hasi sernan obediente i respetuoso ku ta sostené i alimentá nos.”Asina nan di.
E ora ei kreashon i formashon a bini. Di tera, di lodo nan a hasi karni di hende. Pero nan a mira ku e no tabata bon. E tabata dirti, e tabata moli, e n’ tabata move, e n’ tabatin forsa, el a kai abou, e tabata slap, e n’ por a move su kabes, su kara a kai un banda, su bista tabata vago sin por a wak patras. Na prinsipio e tabata papia si pero e no tabatin komprenshon. Den awa el a disolvé lihé i e no tabata wanta mas.
Kreadó i Formadó a bisa: “Ta masha kla ku e no por kana ni multipliká. Laga nos tene kuenta ku esaki.”
E ora ei nan a kibra i destruí nan trabou i nan kreashon. I nan a bisa: “Kiko nos lo hasi pa perfekshon’é, pa nos adoradónan lo sali bon?”
I ora nan tabata konsultá ku otro, nan a bisa: “Laga nos bisa Shpiakok, Shmukané, Hunahpú-Vuch, Hunahpú-Utiú atrobe ku nan mester purba nan suerte un bia mas. “Purba hasi e kreashon,” Kreadó i Formadó a bisa ora nan a papia ku Shpiakok i Shmukané.
E ora ei nan a papia ku e miradornan di destinu, e wela di dia, e wela di ourora, manera Kreadó i Formadó a yama Shpiakok i Shmukané.
I Hurakan, Tepeu i Gukumats a papia ku nan i a bisa: “Boso mester uni i haña medio di moda ku e hende ku nos lo forma, e hende ku nos ta bai krea, ta bai sostené nos, alimentá nos, ta bai invoká nos i kòrda nos.”
“Drenta den konsulta, Wela, Tawela, nos Wela, nos Tawela, Shpiakòk, Shmukané, traha lus, traha ourora, laga nan invoká nos, laga nan adorá nos, laga e hende kreá kòrda nos, e hende formá, e hende mortal. Laga esaki tuma lugá.”
“Duna di konosé bo karakter, Hunapú-Vuch, Hunapú-Utiú, dos be mama, dos be tata, Nim-Ak, Nimá-Tsiís, maestro di esmeralda, hoyero, eskultor, sleiper di djamanta, maestro di skalchi bunita, maestro di kòpi bèrdè, maestro di gòm, maestro Toltekat, platé, wela di solo, wela di ourora, esaki ta boso nòmber pa esnan ku nos lo traha, nos lo krea.”
“Tira dou ku boso pipita di maishi i tsité Hasi asina pa nos haña sa si ta di palu nos tin ku kòrta su boka i wowo.” Asina a bisa e diosnan.
Mesora nan a baha bin pa tira dou ku maishi i tsité. “Suerte! Kriatura!” dos hende grandi a grita. E hòmber grandi tabata Kspiakòk, esun di suerte di tsité. I e hende muhé grandi tabata Chirakan Ksmukané, e dios, e formadó.
I kuminsando ku e destino, nan a bisa: “Bin huntu, gara otro! Papia, pa nos tende. Disidí si nos tin ku buska palu pa Kreadó i Formadó labr’é i si e hòmber di palu akí lo ta esun ku lo sostené nos i sirbi nos kuminda ora dia habri!”
“Abo, maishi, abo, tsitsé, abo suerte, abo, kriatura, bini huntu i tuma otro,” nan a bisa maishi, tsitsé, suerte i kriatura.
“Bin sakrifiká aki, Kurason di Shelu, no kastigá Tepeu ni Gucumatz!”
I nan a papia anto nan a papia bèrdat: “Boso, pòpchi di palu, lo sali bon, boso lo papia i kombersá riba kueru di mundu.”
“Amèn,” nan a kontestá ora nan a papia.
Di repente e figuranan di palu tabata eksistí. Nan tabata parse hende, nan tabata papia i nan tabata pobla mundu.
Nan tabata biba i nan tabata prokreá, nan tabatin yu muhé i yu hòmber, e hende di palunan akí. Pero nan no tabatin alma, ni pensamentu, nan no tabata kòrda nan Kreadó i nan Formadó, nan tabata dualu i nan tabata gatia.
Nan no tabata kòrda Kurason di Shelu i p’esei a repudiá nan. Esaki tabata djis un ensayo, un intento pa hasi hende.
En prinsipio nan tabata papia, pero nan kara tabata bashí, nan pia i man tabata falta forsa, nan no tabatin sanger ni sustansha, ni humedat, ni karni. Nan band’i kara tabata seku, nan pia i man seku i nan karni tabata hel.
P’esei nan no tabata pensa riba nan Kreadó ni riba nan Formadó, esnan ku a duna nan bida i ku a kuida nan.
Esaki tabata e promé hendenan ku tabata eksistí riba kueru di mundu.

dinsdag 30 juni 2009

Historia di Babar, yu di olefante


Historia di Babar, yu di olefante.
Skirbí pa Jean de Brunhoff, muzik di Francis Poulenc, adaptá pa David Matthews

Den mondi grandi a nase un yu di olefante. E yama Babar. Su mama ta stimé un mundu. Pa Babar pega soño, e mama ta zoy’é ku su trompa, kantando ketu ketu.
==
Babar a krese. E ta hunga ku e otro muchanan olefante. E ta un di esnan mas dushi. E gusta koba ku kokolishi den santu.
==
Riba lomba di su mama Babar ta keiru mashá kontentu den mondi.

Den esei un malbado yagdó, skondí tras di un palu, a tira nan.

E yagdó a mata mama. Makakunan ta kore bai skonde i paranan ta bula bai. E yagdó ta kore bini pa kapturá pober Babar. Babar a salba su peyeho pasobra e tin miedu di yagdó.
==
Despues di algun dia, bon kansá, e ta yega na un siudat. Babar a keda asombrá ku tantu kas i tantu kos nobo! Avenida bunita, anto outo i konvoi!
Pero loke ta interesá Babar mas ku tur kos ta dos kabayero ku e ta topa den kaya. E ta pensa: “E e, nan si ta nèchi bistí. Mare ami por tin un flus bunita asina... pero ta kon mi por haña un?”
Fortunadamente un dama mashá riku ta mir’é. Pasobra e dama akí ta loko ku olefante chikí e dama ta komprondé ku e tin gana di un flus. Komo e gusta hasi hende kontentu, el a dun’é su pòtmòni.
Babar a bisa “Masha danki, Señora.”
==
Awor Babar ta biba serka e dama grandi. Mainta nan dos huntu ta hasi gemnastik, despues Babar ta bai baña.
==
Tur atardi e ta dal un keiru den e outo ku e dama a kumpra p’e. Kiko ku e ke e dama ta dun’é.
==
Ku tur esei Babar no ta felis, pasobra e no por hunga mas den mondi grandi ku su primu i primanan ni ku su amigu makakunan.
♫ Hopi biaha, e ta para na bentana ta soña di su infansia ♫ i e ta yora ora e kòrda riba su mama.
==
Dos aña a pasa. Un dia ku e tabata keiru el a topa dos olefante chikitu blo sunú – babuká el a bisa e dama grandi “Ata ta Arthur i Celeste, mi primu i prima,”.
Babar ta brasa Arthur i Celeste, i e ta bai kumpra bunita paña pa nan bisti.
==
Despues e ta hiba nan panaderia pa kome dushi bolo.
==
Mientrastantu den mondi, e olefantenan ta kana buska i yama Arthur i Celeste i nan mamanan ta mal preokupá.
==
Fortunadamente un gabilan bieu, bulando riba siudat, a mira nan. Mesora e ta bai atvertí e olefantenan.
==
Mamanan di Arthur i Celeste a bai siudat pa buska nan yu – i nan ta kontentu di haña nan, pero nan ta skual e yunan si pasobra nan a kore bai sin bisa nada.
==
Babar ta disidí di bai bèk ku Arthur i Celeste i nan mama na e mondi grandi. Tur kos ta kla pa bai. Babar ta brasa su gran amiga. E ta primintié ku lo e bishit’é i ku nunka lo e no lubid’é.
E dama grandi ta keda so; tristu, i e ta pensa: “Ki dia lo mi mira mi Babarito atrobe?”
==
Nan a bai... Pa e mamanan no tabatin lugá den outo – nan ta kore nan tras i nan ta hisa nan trompa pa no guli stòf.
==
E mes dia ei, lamentablemente, rei di olefante durante un paseo a kome un parasòl di zumbi venenoso.
==
♫ E venenu a pon’é bira masha malu... ♫ asina malu ku el a muri ♫ Esta malora!
=
Despues di entiero e olefantenan di mas edat a reuní pa skohe rei nobo. Nèt e ora ei nan a tende un desòrdu. Nan a bira – kiko nan ta mira? Babar ta kore yega den su outo i tur olefante ta kore grita: “Ata nan! Ata nan! Nan a bini bèk! Kon bai Babar! Kon bai Arthur! Kon bai Celeste! Esta bunita bistí! Esta un bunita outo!”
Anto Cornelius, e olefante di mas grandi ta bisa, ku su bos temblante: “Amigunnan, nos ta buska rei, pa kiko no skohe Babar? El a kaba di bini bèk di siudat, el a siña hopi serka hende. Laga nos korona é komo rei.”
Tur olefante ta haña ku Cornelius a papia masha bon palabra. Sin pasenshi nan ta warda kontesta di Babar. “Mi ta gradisí boso tur,” e ta bisa, “ma promé di aseptá mi tin ku bisa ku awor ei den outo ami ku Celeste a bira novio di otro. Si ami bira boso rei e ta bira reina.”
Tur olefante ta grita sin basilá: “Biba reina Celeste!! Biba rei Babar!!!”
I asina mes Babar ta bira ♫ rei.
==
Anto Babar ta bisa Cornelius: “Shon Cornelio tin idea bon, pues mi ta nombra shon Cornelio general i dia mi haña mi korona, Shon Cornelio ta haña mi sombré. Otro siman mi ta kasa ku Celeste; e ora ei nos tin un fiesta grandi pa nos kasamentu i nos koronashon.”
Despues Babar ta pidi paranan pa kombidá tur animal pa e seremonia.
==
Ata promé invitadonan a yega.

♫ Dromedari enkargá pa kumpra paña di kasamentu ta regresá nèt na tempu p’e seremonia.
=== Kasamentu di Babar ♫ Koronashon di Babar.
==
Despues di kasamentu i koronashon tur hende ta balia na nan antoho. ♫ Paranan a kanta ku orkesta.
==
Fiesta a kaba. ♫ Nochi a sera ♫ strea a lanta ♫ Rei Babar ku reina Celeste ta sonreí di legria. ♫ Awor henter mundu ta drumi, ♫ e invitadonan a bai kas, kontentu, ma kansá di tantu baliamentu. ♫ Nan lo kòrda e gran balia pa añanan sin fin.
==
FIN